Jeste li ikada sastavili savršeni popis pjesama za putovanje? Koje ste kriterije koristili za odabir glazbe – najbolje pjesme uz koje možete pjevati, pjesme za podizanje energije, nešto na što možete plesati? Što ako vam kažemo da izbora pjesama može važu vožnju učiniti rizičnijom?

Studije su pokazale kako glazba može biti prilično štetna u situacijama kada je potreban snažan fokus. Uzmimo za primjer studiranje. Dugo se između učenika i nastavnika raspravlja o tome pomaže li im glazba da se koncentriraju i opuste pri učenju ili previše odvlači pažnju. Kako je s vama? Učite li uz glazbu ili volite mir i tišinu? Zapravo, slušate li trenutno glazbu?

Kako glazba utječe na nas?

Devedesetih su neki super pametni ljudi provodili istraživanje sposobnosti mozga za prostorno rasuđivanje i koristili su glazbene note kako bi predstavili moždanu aktivnost na modelu. Testirajući rezultate na mozgu studenata, izvijestili su da se razina IQ-a povećala za čak devet bodova kao rezultat slušanja Mozartove “Sonate za dva klavira u D-duru”. Ova je teorija postala poznata kao Mozartov efekt, sugerirajući da bi vas slušanje klasične glazbe zapravo učinilo pametnijim. Otprilike 10 godina kasnije, u teoriji su pronađeni nedostaci i cijela je stvar zapravo opovrgnuta.

OK, pa glazba vas ne mora nužno učiniti pametnijima, ali možete li se osjećati bolje? Da! To je njezin posao! Glazba je stvorena kako biste osjećali! Prema istraživanjima, slušanje glazbe u našem mozgu oslobađa neurotransmiter zvan dopamin koji potiče osjećaj sreće i uzbuđenja. Istraživanje je pokazalo da nekima rješavanje problema i formiranje sjećanja mogu biti lakši kad su dobrog raspoloženja, u odnosu na loše ili čak neutralno raspoloženje. Međutim, glazba je također stvorena da osjećate i druge stvari poput tuge i bijesa, pa je ključno pažljivo izabrati.

Problem se može pojaviti kad se radi o koncentraciji. Istraživanje koje utječe na to kako glazba utječe na studente tijekom studija pokazuje da studenti koji slušaju glazbu dok čitaju i pišu imaju tendenciju upijanja manje informacija i manje učinkovitog učenja. S druge strane, studenti koji studiraju u mirnom okruženju uspijevaju se kasnije prisjetiti informacija za test.

Što je kad vozimo?

Sva istraživanja o utjecaju glazbe pojačavaju se kad ih spojimo s vožnjom. Istraživanja pokazuju da nježna, tiha pozadinska glazba u situacijama gustog prometa zapravo može ublažiti dosadu, tjeskobu ili stres koji nastanu kad zapnemo u prometnom čepu. Ipak, iako se pokazal kako glazba u nekim slučajevima poboljšava raspoloženje, fokus i koncentraciju, slušanje glazbe tijekom vožnje također se pokazalo izuzetno ometajućim.

Ako odlučite slušati glazbu dok vozite, treba uzeti u obzir nekoliko stvari.

Glasnoća

Slušanje glasne glazbe u automobilu ometa vas da čujete što se događa oko vas – sirene iz hitnih vozila, trube, čak i zvukovi unutar vašeg vozila… sve to usporuje reagiranje na izvanredne situacije. Znanstvenici sa sveučilišta Newfoundland otkrili su da slušanje glasne glazbe tijekom vožnje može nevjerojatno ometati. Njihova studija pokazala je da se vrijeme reakcije usporavalo čak 20% kad su sudionici slušali glasnu glazbu. (Definirali su “glasnu glazbu” kao 95 decibela – da bismo to stavili u perspektivu, srednja glasnoća standardnog glazbenog uređaja (poput vašeg telefona) je oko 94 dB. Glasnoća glazbe u automobilu često može doseći i 100 dB, posebno na autocesti .

Tempo

Brojna istraživanja otkrila su da vozači koji slušaju brzu glazbu (više od 120 okretaja u minuti) skloniji riziku (nagle promjene trake, crvena svjetla itd.) te voze brže od ljudi koji ne slušaju glazbu ili slušaju glazba sporijeg tempa.  Glazba bržeg tempa također povećava ometanje pažnj. Veći je broj otkucaja u minuti koje je potrebno “obraditi” i to počinje utjecati na razmišljanje te ometati operacije koje je potrebno napraviti.

Žanr

Slušanje glazbe utječe na različita područja mozga i učinak koji ona ima može se mijenjati ovisno o vrsti glazbe. Glazba zapravo može utjecati na to kako gledate na svijet oko sebe. Slušajući radosno glazbeno djelo često ćete vidjeti da na neutralnu situaciju reagirate pozitivno, dok će vas slušanje tužne glazbe često navesti da istu situaciju vidite na negativan način. Jedno je istraživanje pokazalo da su vozači koji su slušali glazbu za koju se smatra da ima nasilne ili neprijateljske tekstove vozili agresivnije i brže.  Čak i pozitivne emocije, poput uzbuđenja, mogu biti opasne tijekom vožnje jer mogu dovesti do prebrze vožnje i propuštanja važnih vozačkih znakova. Glazba bi vas trebala dovesti u dobro, usredotočeno, neutralno raspoloženje.

Nedavna studija časopisa Auto Express i dobrotvorne organizacije za sigurnost na cestama IAM RoadSmart otkrila je da slušanje heavy-metal glazbe tijekom vožnje može uzrokovati da vozači lakše gube kontrolu i postanu nesmotreniji za volanom. Zanimljivo, ni klasična glazba nije najbolji izbor za vožnju jer djeluje previše opuštajuće i usporava vozača.

Još jedno izraelsko istraživanje proučavalo je ponašanje mladih koji slušaju svoju omiljenu glazbu. Pokazalo je da je najdraža glazba posebno zabrinjavajuća. Vozači su se  uglavnom fokusirali više na glazbu nego na cestu, što je dovodilo do niza opasnih situacija.

Pjesme s tekstovima okupiraju mozak i bore se za pažnju. Pokušavate se sjetiti teksta ili pjevate dok vozite što oduzima fokus s ceste. Vozači, općenito, nisu svjesni da im se mozak iz fokusiranja na vozne zadatke prebacuje u stanje aktivnog slušanja glazbe.

Kakvu glazbu izabrati?

Nema univerzalnog odgovora na pitanje o tome koja vrsta glazbe je najsigurnija za vožnju, jer preferencije glazbe mogu biti vrlo subjektivne. Međutim, istraživanja su pokazala da umirujuća glazba s umjerenim ritmom može pridonijeti općem osjećaju smirenosti i koncentracije tijekom vožnje. Razmislite o odabiru lagane, poletne instrumentalne glazbe koja će vas dovesti u pozitivno ili neutralno raspoloženje i osloboditi mozak za brze odluke na putu.

Ipak, najvažnije je da vozač odabere glazbu koja mu odgovara i koja neće uzrokovati nepotrebnu distrakciju. Instrumentalna glazba, klasična glazba, smooth jazz ili soft rock često se preporučuju jer nemaju agresivne ritmove ili tekstove koji bi mogli ometati pažnju vozača.  Ako primijetite da određena vrsta glazbe utječe na vašu koncentraciju ili vozačke vještine, možda biste trebali prilagoditi svoj glazbeni izbor tijekom vožnje.

Kao što vidite, puno je toga što treba razmotriti prije nego što pojačate glasnoću i krenete na put. Toplo preporučujemo vježbanje pažljivosti tijekom vožnje – isključivanje svih konkurentskih zvukova i podešavanje na cestu, automobil i okoliš. Međutim, nakon što ste sve ovo pročitali, možda i dalje mislite da vam malo glazbe može koristiti u vožnji. Ako je to slučaj, odvojite malo vremena za planiranje i odabir popisa za reprodukciju, namjestite ga prije nego što upalite automobil i držite ga na razumnoj glasnoći kako biste mogli držati ruke na upravljaču, pogled na cesti i uši prilagođene svemu oko tebe.

Izvor: road safety education