Kraj ljeta i početak nove školske godine znače i početak novog vala gužvi na cestama. Ove godine Riječani su ipak malo odahnuli obzirom da su radovi u Krešimirovoj ulici završili. U drugu ruku, zbog svima znane epidemiološke situacije, mnogo više naših sugrađana bira automobil umjesto javnog prijevoza pa i to doprinosi pojačanim gužvama u prometu u vršnim satima. Naročito su kritična područja oko kružnih tokova poput onog na Rujevici kod Interspara, mjesta gdje se uključuje u zaobilaznicu kao u Osječkoj ulici i mjesta gdje se dvije prometnice spajaju u jednu, na primjer Čandekova i Vukovarska ulica.
Prometna “špica” je uvijek iritantna i stresna i ne čudi da neke statistike kažu kako se čak četvrtina prometnih nesreća događa u to vrijeme. Veliki broj vozila na cesti, užurbanost, nervoza, smanjena pažnja – sve su to čimbenici koji mogu doprinijeti nesreći. Kako izbjeći stres prometnih gužvi ako već nismo u mogućnosti izbjeći samu gužvu? Za početak krenite nekoliko minuta ranije, osjećat ćete se opuštenije i manje pod pritiskom. Pratite prometne servise jer ponekad će vam pravovremena informacija pomoći izabrati bolju rutu. Vodite računa da su ljudi u prometnom čepu nervozni, a time i manje oprezni te im je pažnja često rasuta – telefoniraju, jedu, ne razmišljaju o vožnji.

Fantomski prometni zastoji

A znate li zašto uopće nastaju prometne gužve? Jasno je da radovi na cesti usporavaju promet, da će prometna nesreća sve zaustaviti, ali sigurno ste se ponekad našli u situaciji kad promet uspori i stane, naizgled bez ikakvog razloga. Znanstvenici su matematičkim analizama i simulacijama prometa pokušali doći do uzroka tih fantomskih prometnih zastoja, ali i rješenja kako im doskočiti. Zaključili su da je pri velikom broju vozila na prometnici dovoljno neznatno kočenje tek jednog vozila. To automatski izaziva mrvicu intenzivnije kočenje vozila iza i taj obrazac ponašanja nastavlja poput vala svoje putovanje te se ubrzo stvori i kilometarska kolona. Najbolja protočnost prometa postiže se kad se sva vozila kreću približno istom brzinom bez nepotrebnog prestrojavanja. Okolnosti koje utječu na usporavanje su mnoge. Semafori čije zeleno svjetlo jednostavno ne stigne iskoristiti dovoljan broj vozača; presporo kretanje na semaforu ili preveliki razmak između vozila pri čekanju na zeleno svjetlo; spajanje dvije prometne trake u jednu; nepotrebno prestrojavanje čija je posljedica kočenje vozila iza; prebrza vožnja koja uzrokuje usporavanje ostalih vozača ili prespora vožnja koja uzrokuje prestrojavanje u želji da se spor vozač prestigne. Pa ako znamo da i naši postupci utječu na stvaranje gužve, kako voziti?

(Ne)propuštanja vozila

Izbjegavajte agresivnu vožnju i nepotrebno prebacivanje iz trake u traku, a pri prestrojavanju ne zaboravite koristiti pokazivače smjera! Defenzivna vožnja je najpametnija i najsigurnija vožnja. Gledajte promet ispred sebe kako biste izbjegli nagla kočenja i ostanite fokusirani. Održavajte dovoljan razmak između vas i vozila ispred i poštujte pravilo tri sekunde – kad vozilo iza kojeg vozite prođe pored nekog rasvjetnog stupa ili prometnog znaka, brojite polako do tri. Ako vašim vozilom stignete do istog mjesta prije isteka treće sekunde – preblizu ste. Usporite i povećajte razmak kako biste izbjegli naglo kočenje i sudar. Pri uključivanju u promet uvijek koristite cijelu dužinu trake za ubrzavanje kako biste postigli izjednačenu brzinu s vozilima koja se kreću po cesti i stopili se bez ometanja vozila u prometnom toku u koji se uključujete.

Čest izvor frustracije kod vozača predstavljaju mjesta gdje se dvije prometne trake spajaju u jednu, poput Kumičićeve ulice gdje su nekad bile česte gužve oko 16 sati, kad veliki broj zaposlenih iz centra grada kreće prema svojim domovima. Svaki vozač ponekad se našao u obje uloge – ponekad u desnoj traci kao onaj tko bi trebao propustiti, a ponekad u lijevoj kao onaj tko se želi uključiti. Kod nas ne postoje pisana pravila i protokol u takvim situacijama pa vozači ponekad ulaze u nervozne igre nepropuštanja vozila čime se neminovno stvara još veća gužva. U nekim državama postoji takozvano pravilo patentnog zatvarača koje sugerira prestrojavanje neposredno prije zatvaranja prometne trake. U uvjetima prometnih gužvi treba se držati svoje trake, a tek pred spajanje na svako vozilo u prohodnoj prometnoj traci, vozači bi trebali pustiti po jedno vozilo iz prometne trake koja se zatvara. Na taj se način omogućava bolja protočnost prometa i smanjuju se gužve.

Spas u samovozećim automobilima

Vozači često u prometnim gužvama pogoršavaju situaciju ulaskom u raskrižje iz kojeg ne mogu na vrijeme izaći. Dobar primjer za to je raskrižje Ulice Frana Supila i Ulice žrtava fašizma gdje je čep oko 16 sati pravilo, a ne iznimka. Ulazeći pri zelenom prometnom svjetlu u raskrižje koje nije moguće napustiti zbog nakupljenih vozila u njihovom prometnom toku blokiraju ostala vozila iz smjera koji presijecaju. Time ne samo da dodatno otežavaju promet već se i izlažu kazni od čak tisuću kuna (Zakon o sigurnosti prometa, čl. 62). Stoga ne ulazite u raskrižje pri zelenom svjetlu ako procijenite da ga ne možete napustiti na vrijeme.
Neki znanstvenici smatraju da spas od prometnih čepova leži u samovozećim automobilima. Budući da takva vozila mogu preciznije kontrolirati brzinu te putem prikupljati i koristiti podatke, mogu i efikasnije predvidjeti kretanje prometa te prekinuti nastajanje fantomskih zastoja.