Svako peto vozilo "pada" na pregleduBez kompromisa oko tehničke ispravnosti vozila
- 25.09.2018
- Objavio: Prof. dr.sc. Hrvoje Baričević; Dr.sc. Mile Perić
- Kategorija: AK Rijeka, Magazin, Tehnički pregledi

Uzroci prometnih nesreća posljedica su narušenih odnosa u tzv. trokutu sigurnosti: čovjek – vozilo – cesta. Vozilo svojim eksploatacijskim značajkama i konstrukcijskim elementima znatno utječe na sigurnost prometa, kao samostalni čimbenik, ali i u kombinaciji s preostala dva parametra. Prema statističkim podatcima, za 3-5 posto nesreća smatra se da imaju uzrok u tehničkom nedostatku na vozilu. Međutim, taj postotak je realno mnogo veći jer se pri očevidu prometnih nesreća ne mogu do kraja odrediti pojedini parametri vozila kao indirektnog čimbenika. Preciznije, uzima se u obzir samo jasno izražen kvar, primjerice prijelom nekog dijela, potpuno otkazivanje uređaja za kočenje i slično. Iz prethodno navedenog, razvidan je prilično kompleksan utjecaj vozila na sigurnost prometa. Da bi se vozilu meritorno pridružio atribut punovažnog čimbenika sigurnosti u prometu treba utvrditi odgovarajuće karakteristike, te koje sve utjecajne parametre točno ili jednoznačno određuje. Povijest izučavanja tog čimbenika ukazuje na utvrđivanje relevantnih kriterija za određivanje svih karakteristika prikladnih za praktičnu analizu. To se može postići određivanjem metoda ispitivanja tehničkih karaktristika, mjerne opreme i slično.
Uzalud bez pojasa
Vozilo svojom konstrukcijom i eksploatacijskim značajkama na sigurnost prometa utječe putem dvije velike skupine parametara: aktivnih i pasivnih. U aktivne elemente sigurnosti mogu se ubrojiti tehnička rješenja vozila čija je zadaća smanjiti mogućnost nastanka prometne nesreće, dok se u pasivne elemente mogu ubrojiti rješenja koja imaju zadaću, u slučaju nastanka prometne nesreće, ublažiti njezine posljedice. U aktivne elemente sigurnosti vozila mogu se ubrojiti: kočnice, upravljački mehanizam, pneumatici, svjetlosni i sigurnosni uređaji, uređaji koji povećavaju vidno polje vozača, konstrukcija sjedala, usmjerivači zraka, uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje unutrašnjosti vozila, buka. Pasivne parameter vozila čini slijedeći kompleks: karoserija vozila, vrata vozila, vjetrobranska stakla i zrcala, položaj motora, položaj spremnika goriva, rezervnog kotača i akumulatora, odbojnici, sigurnosni pojasevi i nasloni za glavu, sigurnosni zračni jastuk. Sve navedene parameter vozila potrebno je planirati, projektirati, te konstruirati i proizvesti takvima da minimiziraju greške vozača. Uzevši u obzir čovjekove antropometrijske karakteristike, motoriku, vidno polje i zone dosega dijelova tijela potrebno mu je maksimalno prilagoditi vozilo. Tim problemom bavi se ergonomija kao interdisciplinarna znanost koja treba upravljanje vozilom učiniti što sigurnijim, učinkovitijim, bržim, te ugodnijim. Ergonomski oblikovano upravljačko mjesto uključuje pravilan raspored pribora i materijala, kontrolnih instrumenata, te optimalan raspored poluga i komandi za upravljanje vozilom. Pravilno ergonomsko oblikovanje unutrašnjosti vozila odnosno radnog prostora vozača rezultira sljedećim značajkama: bolja koncentracija u random procesu tj. vožnji, sprječavanje umora i mogućnosti pogrešnog upravljanja, a samim time i ozljeđivanja, što sve zajedno doprinosi podizanju razine sigurnosti cestovnog prometa. Kako bi se omogućila potpuna sigurnost putnika, parametri aktivne i pasivne sigurnosti moraju se međusobno nadopunjavati. Primjerice, zračni jastuci i sigurnosno vjetrobransko staklo gotovo da i nemaju nikakvog smisla ako putnik nije vezan. Za razvoj i kontrolu sigurnosnih sustava u cestovnom prometu zadužene su razne neovisne organizacije. U Europi je po tom pitanju najznačajnija Euro NCAP (The European New Car Assessment Programme).
Dva milijuna pregleda
U Hrvatskoj se tehničke provjere vozila obavljaju u stanicama za tehnički pregled koje za to ispunjavaju propisane uvjete i imaju ovlaštenje u skladu sa Zakonom o sigurnosti prometa na cestama. Institucije koje su direktno uključene u tu problematiku su CVH (Centar za vozila Hrvatske) i HAK (Hrvatski autoklub) u sektorima: tehnički pregled, homologacija i carinski poslovi. Lani je ovlaštenje imalo 159 stanica za tehnički pregled, od čega u PGŽ djeluje 11.
U Hrvatskoj je u 2017. godini obavljeno nešto više od dva milijuna tehničkih pregleda vozila, od čega u PGŽ gotovo osam posto. U odnosu na 2016. godinu broj tehničkih pregleda vozila raste u 2017. godini i to na razini Hrvatske (2,73%) i PGŽ (2,88%). Ono što zabrinjava je činjenica da raste i prosječna starost vozila. Uspoređujući broj tehničkih pregleda u PGŽ obavljenih u 2016. i 2017. godini po kategorijama vozila može se zaključiti da je broj tehničkih pregleda za sve kategorije vozila, izuzev osobnih automobila i teretnih vozila, u stagnaciji ili blagom rastu. Tehnički pregledi teretnih vozila u 2017. godini bilježe značajan rast (17,6 %) u odnosu na 2016. godinu. U PGŽ bilježi se rast broja tehničkih pregleda osobnih automobila i autobusa za 1,9% u odnosu na 2016. godinu, odnosno 2.383 više tehničkih pregleda. Unutar predmetne kategorije u 2017. obavljeno je 370 tehničkih pregleda autobusa i 126.828 pregleda osobnih vozila. Ispravnost vozila uvelike je uvjetovana starošću vozila. Svake godine sve je veći broj grešaka utvrđenih na predmetnim provjerama. U 2017. godini prosječna starost vozila svih kategorija u RH je 14, a u PGŽ 15 godina. Prosječna starost osobnih automobile je 13 godina. Posljedica navedenog je da na cestama RH, podredno i PGŽ, prometuju starija, manje sigurna vozila.
Alarm za kočnice
Vozila na redovne tehničke preglede dolaze »pripremljenija « od svojih vlasnika u odnosu na njihovu tehničku ispravnosti tijekom svakodnevne eksploatacije, stoga je relevantno analizirati rezultate dobivene tijekom provođenja akcije »Dani tehničke ispravnosti vozila«. To je preventivno – sigurnosna akcija nadzora tehničke ispravnosti vozila u organizaciji HAK-a i Centara za vozila Hrvatske, a pod pokroviteljstvom Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa. Šestodnevna akcija provodi se u svim stanicama za tehnički pregled u RH na način da se građanima besplatno provjeravaju osnovni sklopovi vozila, bitni za sigurnost prometa na cestama.
Poražavajuća je činjenica da je od vozila koja su povodom »Dana tehničke ispravnost vozila« podvrgnuta provjeri ispravnosti vozila u PGŽ čak trećina neispravna. Uspoređujući navedeni podatak s podatkom o tehničkoj neispravnosti vozila prilikom redovitih tehničkih pregleda u PGŽ (22 %) zaključuje se da postoji nesrazmjer rezultata tehničkih pregleda za 11 % osobnih automobila. Statistika besplatne kontrole tehničke ispravnosti teretnih vozila je slična, te je od 19 vozila na kojima je obavljen nadzor tehničke ispravnosti njih 13 tehnički ispravno (68,4%).
Najčešće greške uočene na »Danima tehničke ispravnost vozila« su slične kao i učestali nedostaci zabilježeni prilikom redovnih tehničkih pregleda. Alarmantno je da se na prvom mjestu nalaze uređaji za kočenje. S obzirom na povećanje starosti voznog parka, može se zaključiti da je potrebno, više nego ikad, usredotočiti se na kvalitetno obavljanje pregleda prema standardiziranim, ujednačenim kriterijima. U širem smislu, potrebno je osmisliti paket značajnijih mjera poreznih oslobođenja i poticaja za kupnju novih vozila, a s druge strane povećati namete za starija vozila.