PREVENTIVNA JE NAJJEDNOSTAVNIJA MJERA ZA ODGAJANJE
Suvremenu civilizaciju nemoguće je zamisliti bez motoriziranog cestovnog prometa. S jedne strane cestovni promet doprinosi gospodarskom razvoju, turizmu, mobilnosti građana, a s druge strane događaju se prometne nesreće koje narušavaju zdravlje, odnose ljudske živote, uzrokuju velike materijalne štete. Upravo najveći zaljubljenici automobilizma okupljeni u automobilska udruženja prvi su shvatili potrebu prometnog odgoja i obrazovanja, razvijanja prometne kulture i tolerancije u prometu, podizanja svijesti o opasnostima koje donosi sudjelovanje u prometu, te o odgovornosti za sebe i druge sudionike u prometu.
Prva preventivna i najjednostavnija mjera je prometni odgoj, prije svega kod djece. Već od predškolskog uzrasta, djecu treba zainteresirati za cestovni promet, upoznati ih s pravilima, pokazati im i praktički ih uvesti u cestovni promet jer je to doba najprikladnije za stvaranje navika pa prema tome i stvaranje sigurnosnih navika koje bi trebale rezultirati takvim ponašanjem kod kojeg je mogućnost nezgoda manja.
PREVENTIVA KROZ POVIJEST
Radeći na zaštiti interesa članova i ostalih motoriziranih građana Auto moto društvo Preluk, kasnije Rudolf Štiglić se već pedesetih, a pogotovo šezdesetih godina uključuje u rad različitih foruma koji rješavaju problematiku cestovnog prometa, razvijaju prometno tehničku kulturu, razvijaju vozačku etiku, organiziraju prometni odgoj predškolske i školske djece kao i odraslih, organiziraju i provode predavanje iz problematike cestovnog prometa, organiziraju akcije iz područja preventive i sigurnosti prometa. Rad na prevenciji s većim ili manjim intenzitetom nastavlja se kroz cijelu povijest auto moto društva, a svoj vrhunac doživljava od 2000. godine kada je pokrenut niz odgojno preventivnih akcija.
DESETLJEĆE SIGURNOSTI I SMANJENJE BROJA NESREĆA
Cestovni promet će uvijek pratiti prometne nesreće, ali ulaganjem u sigurnost cestovnog prometa i sustavnim radom na prometnoj prevenciji može ih se znatno smanjiti, kako broj, tako i posljedice. 1955.g. udio poginulih osoba u nastradalima u prometnim nesrećama u Hrvatskoj je bio 13,2%, pedeset godina kasnije, 2005.g. taj udio je 5,8% . U razvijenim europskim zemljama koje su najviše ulagale u sigurnost cestovnog prometa u 2005.g. bilježi se oko 6 poginulih na sto tisuća stanovnika, dok je u Hrvatskoj je 2015. godine ta brojka iznosila 8,2 poginulih na sto tisuća stanovnika. Cilj velike svjetske kampanje „Desetljeće sigurnosti cestovnog prometa“ (2011.-2020. godine) je broj poginulih svesti na 5 poginulih na sto tisuća stanovnika.
Na pitanje kako pridonijeti smanjenju broja prometnih nesreća i stradanja u tim nesrećama Autoklub “Rijeka” je odgovorio razvijanjem niza vlastitih prometno preventivnih programa i projekata, vodeći računa da obuhvati sve starosne kategorije sudionika u prometu i polazeći od postavke da su znanje, vještina, ali i visok stupanj osobne odgovornosti pješaka i vozača preduvjet sigurnom sudjelovanju u prometu na cestama.
UČENJE PROMETA I O PROMETU
Bitna okolnost koja je usmjerila metode rada Autokluba Rijeka je činjenica da Autoklub u ovom razdoblju nema autoškolu, pa niti predavače i instruktore vožnje koje bi se angažiralo u preventivnim aktivnostima. Time je Autoklub bio usmjeren na intenzivniju suradnju s ljudima izvan samog kluba što je odredilo i pristup prometnom odgoju kroz razne oblike izražavanja: glazba, kazalište, računalne igre, film, interaktivne radionice, likovne i literarne radove, natjecanja. Neki od projekata koji su tako nastali su Hakove prometne pustolovine i Minuta u prometu za najmlađe sudionike u prometu te Sekunda koja mijenja život za učenike starijih razreda srednjih škola.
Druga bitna okolnost je da prometni odgoj u ovom razdoblju nije dio redovite školske nastave. Mora se ulagati mnogo truda da bi učenici kao svoju slobodnu aktivnost izabrali učenje prometa, te razviti takve projekte koji će omogućiti učenje prometa izvan školskog sustava. Autoklub Rijeka tradicionalno veliku pažnju poklanja programu i akcijama za djecu i omladinu zato jer je to doba najprikladnije za stvaranje navika pa prema tome i stvaranje sigurnosnih navika koje bi trebale rezultirati takvim ponašanjem kod kojeg je mogućnost nezgoda manja. Mladi stečeno znanje vrlo često prenose i na starije generacije, a iskustva u svijetu su pokazala da kao odrasli sudionici u prometu imaju manje nezgoda oni koji su u doba djetinjstva i mladosti kroz sistematski prometni odgoj usvajali određene vještine, navike i stavove neophodne za sigurnije kretanje u prometu.
Kroz preventivne aktivnosti Autoklub Rijeka je ostvario izuzetnu suradnju s Hrvatskim autoklubom, Ministarstvom unutarnjih poslova, Odjelom za sigurnost cestovnog prometa PU PGŽ, prometnom policijom Rijeka, Županijskim savjetom za sigurnost prometa na cestama PGŽ, osnovnim i srednjim školama PGŽ, Domom Mladih, Kreativnim odjelom d.o.o i mnogim drugim institucijama i pravnim osobama.
Autoklub Rijeka zauzima dominantnu ulogu u razvijanju prometne kulture djece, mladih i odraslih sudionika u prometu ne samo na području PGŽ već i kroz Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa i na području Republike Hrvatske.
Najvažniji su ljudi
-
9 savjeta za novopečene vozače
09.09.2024 -
Oprez! Počinje škola!
09.09.2024