Na sjednici Županijskog Savjeta za sigurnost prometa na cestama Primorsko-goranske županije, Savjet i članovi Savjeta podnijeli su izvješće o radu u svojoj djelatnosti za 2017. godinu.

Lani 25 poginulih

Lani je broj smrtno stradalih lani povećan. Godina je zaokružena s 25 poginulih, što je za osam poginulih više u odnosu na 2016. godinu. Broj poginulih vozača porastao je sa 7 na 16 dok je 2017. godine stradao jedan pješak manje (7) u odnosu na prethodnu godinu. Za realnu analizu potrebno je baciti pogled na posljednjih pet godina. Prije pet godina imali smo 25 poginulih, potom 28 pa je broj dvije godine pao na 17 te ove godine »vraćen« na 25 poginulih. Teže ozlijeđenih je bilo manje za 14 posto odnosno broj je smanjen s 254 na 219. Tijekom prošle godine na području PU primorsko-goranske došlo je do povećanja ukupnog broja prometnih nesreća za sedam posto, stoji u izvješću o stanju sigurnosti u cestovnom prometu na području primorsko-goranske županije u 2017. godini. Očito je problem u svijesti vozača jer da su represivne mjere dovoljne poginulih bi bilo manje. Naime, lani je zbog često kobne brzine kažnjeno gotovo 24 tisuća vozače, 500 više no prethodne godine. Ukupno je kažnjeno gotovo 70 tisuća vozača, također 500 više no lani, stoji u izvješću o stanju sigurnosti u cestovnom prometu na području Primorsko-goranske županije u 2017. godini

Prevencijom i edukacijom do sigurnosti

Županijski savjet za sigurnost prometa na cestama dva desetljeća kontinuirano promiče i usklađuje prometno preventivne aktivnosti sigurnosti u prometu i razvija prometnu kulturu sudionika u prometu na cestama. Kao i svake godine, i lani je prezentirano niz elaborata, projekata i studija, provedene preventivno-edukativne akcije. Tako je napravljena analiza prometno opasnih pješačkih prijelaza u neposrednoj blizini područnih škola na području Županije uz rješenje za dvije najopasnije lokacije. I dalje se nadograđuje  GIS tehnologija određivanja mjesta prometnih nesreća koja jamči sigurne i pouzdane podatke. Lani su predstavljene nove tehnologije u funkciji povećanja sigurnosti u prometu odnosno sanacije opasnih mjesta, provedene su preventivno-edukativne akcije Motociklom u život i Prvi koraci u prometu, a u kontinuitetu se osnivaju školske prometne jedinice u osnovnim školama Županije. U okviru medijsko-informativnog rada objavljuje se dvomjesečnik Žmigavac – časopis o prometnoj kulturi i sigurnosti prometa.

Obnove državnih cesta

Hrvatske ceste PJ Rijeka u lanjskoj godini su završile ili su započele brojne projekte u segmentu izvanrednog održavanja vrijedni 30 gotovo milijuna kuna. Značajniji su obnova asfalta na dionici Gerovo – Kupički Vrh, rekonstrukcija raskrižja u Crikvenici, izgradnja mostova Baška Draga II i III, rekonstrukcija spoja s magistralom u Crikvenici na zapadnom ulazu, obnova ceste u naselju Kozica, rekonstrukcija raskrižja Kalvarija u Novom Vinodolskom, izrada asfaltnih presvlaka na dijelu državne ceste kroz naselje Hreljin, obnova ceste na dionici Križišće – čvor Križišće, obnova ceste kroz Gerovo, rekonstrukcija raskrižja i pristupne prometnice prema radnoj zoni Miklavija…

Lani su ugovoreni radovi za sedam projekata ukupne vrijednosti 58 milijuna kuna, a početak se planira nakon zimskog perioda. Tu se izdvaja obnova državne ceste na dionici Delnice – Rogozno vrijedna 53 milijuna kuna. Hrvatske ceste PJ Rijeka u redovno održavanje investirale su lani gotovo 30 milijuna kuna, u što je uključena i zimska služba koja je »pojela« 8,3 milijuna kuna. Lani su HC projektirale osam zahvata i pripremale desetak projekata za javno nadmetanje.

Tri EU projekta

Autocesta Rijeka – Zagreb, koja gospodari sa 187 kilometara modernih prometnica, za izvanredno održavanje na području Županije izdvojila je 63 milijuna kuna, a za projektiranje nešto više od 5,6 milijuna kuna. ARZ sudjeluje kao partner na tri EU projekta koji se odvijaju u Županiji, a a sufinanciraju se iz EU fondova. Prvi je projekt Upravljanje populacijom i zaštita smeđeg medvjeda u sjevernim Dinaridima i Alpama, drugi je projekt Crocodile II Croatia koji uključuje operatere hrvatskih cesta i autocesta s ciljem koordiniranog upravljanja i kontrole prometa što će rezultirati visokom kvalitetom usluga informiranja putnika. Na prethodni se nastavlja projekt Crocodile III Croatia koji direktno doprinosi provedbi EU Direktive 2010/40/EU o okviru za uvođenje inteligentnih prometnih sustava u cestovnom prometu i za veze s ostalim vrstama prijevoza.

Manje nezgoda prema tunelu Učka

Bina Istra upravlja i održava Istarski ipsilon u dužini od 141 kilometra. Na Primorsko-goransku županiju otpada 11 kilometara, dionica tunel Učka – Matulji. Lani se na toj dionici dogodilo 13 prometnih nezgoda od čega 11 s materijalnom štetom i dvije s lakše ozlijeđenim osobama. U odnosu na 2016. godinu, uz povećanje prometa od šest posto, bilježi se jednak broj prometnih nesreća.

Rijeka promet održava 400 kilometara

Rijeka promet održava 400 kilometara nerazvrstanih cesta. Na održavanje cesta lani je utrošeno 27 milijuna kuna, od čega 20,6 milijuna za održavanje nerazvrstanih cesta, a 6,1 milijun na održavanja prometnica po mjesnim odborima. Zimska služba stajala je tri milijuna kuna.

Više pregleda vozača amatera

Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ-a prikuplja i obrađuje podatke iz medicine rada vezane uz preglede vozača. Za 2016. godini podatke je dostavilo 15 ordinacija, ustanova i poliklinika. Lani je obavljeno više od tisuću i pol pregleda vozača profesionalaca. Prošle godine zabilježeno je povećanje patoloških stanja od 15 posto u odnosu na prethodnu godinu. U  2017. broj pregledanih vozača amatera porastao za devet posto. Trend trajno nesposobnih vozača i onih s patološkim stanjima u promatranom razdoblju oscilira.

Najviše nesreća u kolovozu

Timovi Hitne medicinske službe Zavoda za hitnu medicinu PGŽ-a lani su zbrinuli 818 ozlijeđenih u prometnim nezgodama na županijskim javnim cestama od kojih je 546 prevezeno u bolnice radi nastavka liječenja. Kod 13 stradalih u prometnim nezgodama konstatirana je smrt na mjestu nesreće, od čega je na četiri stradala primijenjena reanimacija. Preostalih 12 umrlo je tijekom bolničkog liječenja. Komparirajući podatke s 2016., vidljiv je ukupni pad broja ozlijeđenih za gotovo šest posto ili 50 osoba, a uočljiv je i pad broja prevezenih ozlijeđenih u bolnice za sedam posto. Najviše prometnih nesreća bilo je u kolovozu, njih 124, a najmanje, 35 u veljači.  Timovi HMS-a su u svim slučajevima zbrinjavanja ozlijeđenih reagirali promptno i ispoštovali princip »zlatnog sata«.

Više kazni inspektora

Inspekcija cesta i cestovnog prometa nadzire područje Primorsko-goranske, Istarske i Ličko-senjske županije. Na poslovima inspekcije cesta radi jedan inspektor, a za inspekciju cestovnog prometa zadužena su dva inspektora. U 2017. inspektor za ceste je obavio 122 nadzora, donio 41 rješenje za otklanjanje nedostataka i nepravilnosti, podnio jedan prekršajni nalog te izrekao 12 tisuća kuna kazni. Dvojica inspektora cestovnog prometa obavila su 504 nadzora, donijela 48 rješenja za otklanjanje nedostataka, podnijela 15 optužnih prijedloga, izdala 140 prekršajnih naloga i izrekla 1,3 milijuna kuna kazni. U usporedbi s 2016. godinom povećan je broj sankcija.

Sve starija vozila

U Hrvatskoj je lani poslovalo 159 stanica za tehnički pregled vozila, od čega 11 u Primorsko-goranskoj županiji. Lani je obavljeno dva milijuna tehničkih pregleda vozila, u Županiji gotovo osam posto od tog broja. U odnosu na 2016. broj tehničkih pregleda lani raste i to na državnoj razini i razini Županije za gotovo tri posto. Tehnički pregledi teretnih vozila bilježe rast od gotovo 18 posto u odnosu na 2016. Zabrinjava rast prosječne starosti vozila, a s njom raste i postotak tehnički neispravnih vozila. U 2017. prosječna starost vozila svih kategorija u Hrvatskoj je 14, a u Županiji 15 godina. Prosječna starost osobnih automobila je 13 godina, stoji u izvješću o tehničkim pregledima vozila.

Više tegljača

Na području Primorsko-goranske županije registrirano je 328 kamiona, 621 tegljač te 354 autobusa. U odnosu na lani registrirano je 80 tegljača, 20 autobusa i 8 kamiona više. U kamionskom voznom parku Županije se u odnosu na lani primjećuje blagi pad broja Euro vozila, dok je kod C (crnih vozila) primjetan blagi porast, stoji u izvješću HGK ŽK Rijeka o stanju sigurnosti javnog prometa u poduzećima javnog cestovnog prijevoza s naglaskom na prijevoz putnika.